Gospa i Hrvati

knjiga dr. sc. don Josipa Mužića

Gospa i Hrvati

knjiga dr. sc. don Josipa Mužića

Gospa i Hrvati

knjiga dr. sc. don Josipa Mužića

Pučka pobožnost, vjera Božjih ugodnika i čuda

Zaklada Vigilare, kao sunakladnik, ponosno predstavlja najnoviju knjigu don Josipa Mužića „Gospa i Hrvati“.

Ova je knjiga prekretnica u konačnom odbacivanju nekih krivih tendencija onih koji s podsmjehom, čak i prijezirom, gledaju na duboku stoljetnu povezanost hrvatskog naroda i Hrvatske s Blaženom Djevicom Marijom, majkom našeg Gospodina Isusa Krista, kao i na iskrenu pobožnost prema Njoj.

Ova knjiga – od samog naslova „Gospa i Hrvati“ i pomno birane naslovne slike Regina Pacis (Kraljica Mira) slikara Gabrijela Jurkića, do enciklopedijskog sadržaja o dubokom i pobožnom odnosu Gospe i hrvatskog naroda, poziv je svakom iskrenom Hrvatu katoliku da je nabavi i pročita.

Knjiga svakako može služiti kao duhovno štivo koje na svakoj stranici pobuđuje ljubav prema Gospi i zahvalnost što pripadamo hrvatskom rodu.

Ova knjiga živa je povijest odnosa Gospe s Hrvatskom i Hrvatima. Događaji i jasne čudotvorne Gospine intervencije u povijesti jednog naroda i nebrojenih pojedinaca, utječe i na nas danas, dajući nam snagu u jačanje vjere u Boga i potrebnu snagu da se žrtvujemo i borimo za katoličku Hrvatsku.

Toplo vam preporučujem da naručite ovu knjigu kako biste se duhovno i intelektualno obogatili i ispunili te da, kao naši slavni predci, nastavimo biti Marijin narod.

Dr. Vice Batarelo
Predsjednik Zaklade Vigilare

Marijin narod

„Posebni odnošaj između hrvatskog naroda i Blažene Djevice Marije najbolje se vidi u Marijinim svetištima i prošteništima, odnosno u hodočasničkim mjestima, kojih kod Hrvata ima razmjerno mnogo više, nego kod drugih katoličkih naroda.”

„U hrvatskom narodu danas ima ‘preko 1000 crkava podignutih u čast Blaženoj Djevici! te da ih možda ni u jednom narodu nema razmjerno toliko!’” (nadbiskup Alojzije Stepinac, u knjizi Gospa i Hrvati, str. 95)

Blaženi Alojzije Stepinac

„Kardinal Stepinac ostao je zapamćen, dok je kao seljak jednom rukom upravljao kočijom a u drugoj držao i molio krunicu, a postavši svećenikom molio je svih petnaest otajstava krunice ne ustručavajući to pokazati i pred drugima. Dok je obnašao dužnost ceremonijara, s osobljem je zaposlenim u nadbiskupskom dvoru svake večeri molio svetu krunicu.” (str. 168.)

„Sveti lik Majke Božje postavlja on u kući i na polju, u crkvi i na groblju, na raskršćima cesta i puteva. Njezin sveti lik vijao se na njegovim bojnim zastavama u bojevima s Turcima. Njezin sveti lik visi mu nad krevetom.

Nju gleda već kao malo dijete i Njoj upravlja zadnji pogled prije nego ispusti dušu. K Njoj ide svaki dan u svibnju, najljepšem mjesecu godine. Njoj u čast gradi velike crkve i male kapele. Njoj pjeva najljepše pjesme i u veselju i u tuzi, ali uvijek sa istom vjerom u srcu, da mu preko Nje dolazi život i spasenje! Tko mene nađe, naći će život i crpsti će spasenje Gospoda!“ (str. 115.)

Blaženi Miroslav Bulešić

 „Blaženi Miroslav Bulešić (1920.-1947.) poručio je sjemeništarcima: ‘Budimo bijeli mučenici! Neka naše duše budu čiste poput duše naše Bezgrješne Majke Marije!’ Sebe je samoga kao bogoslov posvetio Bezgrešnoj na njezin blagdan 8. prosinca 1942. godine.” (str. 82.)

Sveti Leopold Mandić

„U ispovjedaonici svetoga Leopolda Mandića istaknuto je mjesto zauzimala Marijina slika. Trudio se da svaki dan pred nju donosi svježe cvijeće kao znak svoje ljubavi.” (str. 126.)

„Koliko bi god puta sveti Leopold Mandić prošao pokraj neke Gospine slike, u samostanu je zato bilo dosta prilika, pomolio bi se i učinio kakav čin poštovanja. Jednom su ga subraća zatekla da je sat i pol ostao nepomičan u kontemplaciji pred jednom Gospinom sličicom.” (str. 124.)

„Sveti Leopold Mandić svakodnevno je, i više puta, molio krunicu te Mali Gospin časoslov, blaženi se Gracija Kotorski uoči Gospinih blagdana uzdržavao od svakoga jela moleći svakodnevno cijeli ružarij.” (str. 168.)

Blaženi Ivan Merz

 „Zato blaženi Merz kaže svojim orlovima: ‘Gospa poput viteške Kraljice i vojvode napada na sve ono što bilo izravno, bilo neizravno ugrožava vječno spasenje duša… Ona svladava krivovjerja, ali isto tako navaljuje na one građanske i političke poretke koji ugrožavaju spasenje duša.’” (str. 41.)

„’I mi u našim pobjedama nad samim sobom i u borbi s neprijateljima Crkve, u privatnom i javnom životu moramo tražiti zaštitu i pomoć kod Pobjednice. Bez nje je uzalud naše nastojanje; s njom, kako nas uvjerava sveta Liturgija, pobjeda je posve sigurna.’” (str. 227.)

„Blaženi Ivan Merz više je puta hodočastio u Mariju Bistricu, gotovo svakoga mjeseca hodočastio je u Remete te skoro svaku večer Gospi od Kamenitih vrata.” (str. 148.)

Sluga Božji biskup Josip Lang

„Da smo ostali na životu, da smo ostali vjerni Crkvi Kristovoj i njegovoj svetoj vjeri, imamo zahvaliti tomu što su naši djedovi i pradjedovi uvijek častili i nježno štovali Majku Božju Ta će nas ljubav i ubuduće spasiti.” (str. 49.)

„U pismu majci piše: ‘A, majko mila, svi trebamo Marije ako hoćemo da se spasimo: Ona je korablja naša koja spasava od potopa u paklu, ona ljestvica naša kojom se uzdižemo k Bogu. Ona je ufanje naše. Misli na Nju ujutro, misli na Nju navečer, misli po danu, misli po noći – samo po Njoj ćeš sretno prispjeti u luku blažene vječnosti.’“ (str. 50.)

Sluga Božji Petar Barbarić

 „Sluga Božji Petar Barbarić nosio je krunicu oko vrata od dječačkih dana, svakodnevno ju moleći, dok je išao za stadom ili u školu, poticao je i druge da ju mole. I nije to bio samo pobožan običaj nego iskrena osobna molitva, u sjemeništu bi svaki slobodan trenutak iskoristio za molitvu krunice. Pred smrt je jednomu svojemu odgojitelju otkrio da mu je lako i radosno moliti krunicu jer duboko proživljava njezina otajstva, posebno žalosna.” (str. 171.)

„U govoru što ga je održao kao predsjednik Marijine kongregacije 2. veljače 1896., Petar Barbarić potiče na borbu protiv neprijatelja našega spasenja: ‘Hoćemo li pobjedu: a mi trebamo moćne nepobjedive voditeljice…. Evo nam Marije, našeg ideala, naše majke, naše kraljice, naše voditeljice. Skupimo se oko njezina stijega, pohrlimo za njom usred ljuta boja. Dok nas ona vodi, ne treba se bojati; dok nju slijedimo, pobjeda je naša.’“ (str. 227.)

Zagrebački biskup Martin Borković

„Među Božjim ugodnicima na tom polju treba posebno izdvojiti lik ‘našeg najvećeg marijanskog pastoralnog radnika, zagre- bačkog biskupa Martina Borkovića’ koji je umro na glasu svetosti.” (str. 74.)

„Biskup Martin Borković uveo je 1678. godine u Zagrebačkoj biskupiji post uoči blagdana Bezgrješnoga Začeća, a to je prihvatio i Hrvatski sabor premda još nije bila proglašena dogma.” (str. 66.)

„Posjetivši jedan samostan, biskup Martin Borković primijetio je da u samostanskim prostorima nema nigdje lika Majke Božje. Zato je postavio pitanje: ‘Moji oci, što vam je skrivila Marija?’ Nijesu znali što bi mu odgovorili; a on je nastavio: ‘Znajte, moji oci, da ne mogu stupiti radosno ni u koje mjesto, gdje me ne razveseljuje lik Djevice.’“ (str. 126.)

„Zagrebački biskup Martin Borković spominje se kao onaj kojega ništa nije moglo odvratiti od moljenja krunice.” (str. 168.)

Sveti Marko Križevčanin

„Sveti Marko Križevčanin dan primanja u Marijinu kongregaciju (26. kolovoza 1607.) zvao je najsretnijim danom svojeg života.” (str. 83.)

„Sveti Marko Križevčanin (1589.- 1619) je umro pod mukama zazivajući ime Isusovo i Marijino.” (str. 25.)

Otac hrvatske književnosti Marko Marulić

„U svim potrebama, prema Marku Maruliću, možemo se njoj obratiti sigurni u uslišanje: ‘Ništa se s većim pouzdanjem ne može očekivati, obilnije podjeljivati niti sigurnije čuvati negoli je ono što ona sama za nas zamoli Sina. Ili zar vjerujemo da u bilo čemu neće udovoljiti majčinim molbama onaj koji je zajedno s Bogom Ocem – znamo – ustanovio zakon koji nalaže da se majke poštuju.’“ (str. 32.)

„Nije slučajno u vrijeme Marulića Split imao osam crkava i brojne kapelice posvećene Gospi te slovio kao Mariapolis, tj. Marijin grad.” (str. 28.)

„Tako govor Marka Marulića o Gospi proizlazi iz njegove osobne ljubavi prema Mariji i svrha mu je potaknuti vjernike da što više nasljeduju i što žarče ljube Gospu.” (str. 74.)

DA, ŽELIM NARUČITI KNJIGU

Naručite knjigu „Gospa i Hrvati”

*Obavještavamo Vas da ćemo Vaše osobne podatke obrađivati u svrhu promicanja ove narudžbe, kao i statutarnih aktivnosti inicijatora: Zaklada Vigilare, Homerska 2, 10000 Zagreb. Davanje podataka je dobrovoljno. Imate pravo na pristup i ispravak svojih podataka. Ako ne želite da Zaklada Vigilare obrađuje Vaše osobne podatke u svrhu provođenja statutarnih aktivnosti, molimo da nas o tome obavijestite pisanim putem na navedenu adresu.

Copyright © Zaklada Vigilare, Homerska 2, 10000 Zagreb
kontakt@vigilare.hr, 01/6446-421